Među različitim vrstama elastičnog tkiva u tijelu (ligamenti, tetive, mišići, itd.) fascija je privukla najmanju znanstvenu pozornost – vjerojatno zato što se u većini područja tijela ne može snimati s tehnološki najnaprednijim tehnikama snimanja, kao što su MR, CT.
Ipak, fascija ima veliku (doduše, nedovoljno istraženu) ulogu u stabilizaciji zglobova/nestabilnosti, koordinaciji, snazi, izvršenju zajedničkih pokreta, kao i u nastajanju bolnih sindromi svih vrsta. Može biti uključena u različite procese bolesti.
Povijest medicine smatrala je da su nam kosti – okvir, mišići – motor, a fascija tek pakiranje. Zapravo tijekom proučavanja mišića uglavnom su micali fasciju kako bi imali pristup „važnijim“ stvarima.
Tek 2007. na kongresu istraživača fascije na Harvardu usmjerena je pažnja na važnost fascijalnog sustava. Fascija igra važnu ulogu u svakom vašem pokretu i svakoj ozljedi koju ste imali.
Fascija je čvrsta sjajno žućkasta membrana koja se nalazi ispod kože i oblaže mišiće, skupine mišića, živce, krvne žile i sva druga tkiva. Fascija se proteže unutar strukture, u “praznom prostoru” i oko kralježnice.
Kontinuirani omotač koji tvori sustav mreže proteže se od glave do pete, od napred prema natrag, okružuje svaki organ, svaku krvnu žilu, svaki živac, svaku kost, svaki mišić. Ovojnica koja mijenja svoju debljinu od regije do regije. Preko fascije sve u vašem tijelu je povezano sa svim ostalim.
Fascija ima sposobnost kontrakcije (slično kao i mišići) i može biti odgovorna za bolne sindrome. Pravilno klizanje fascija je preduvjet za normalno funkcioniranje lokomotornog sustava. Drugim riječima, to je opna koja vijuga kroz cijelo tijelo koje okružuje i podržava sva druga tkiva.
Kada se kontrahira mišić, u fasciji koja se nalazi oko tog mišića stvara se napetost koja se širi u ostale dijelove tijela (područja). Dakle, kada se kontrahiraju npr. mišići u donjem dijelu leđa (križa), fascija prenosi naprezanje kroz gornji dio leđa u vrat, u ramena, u ruke i noge. Fascija “pamti” sve ozljede u prošlosti, stres, radne navike, loše držanje, operacije…
Sve dok su kolagena vlakna koja čine fasciju položena međusobno paralelno fascija je glatka, rastezljiva i elastična. Ako se fascija izloži pretjeranom rastezanju iznad svojih fizioloških granica fascija se kemijski mijenja, zgusne se. Nažalost ožiljci/priraslice remete pravilnu arhitekturu valovitih kolagenih i elastičnih vlakana koji više nisu posloženi u paralelnim formacijama već tvore nepravilne nakupine vezivnog tkiva i fascija gubi svoju elastičnost.
Blaži poremećaj pravilne funkcije fascija je pojava densifikacija/proguščenje, odnosno povećanje gustoće. Rezultat je poremećaj klizanja fascija. Kada se zbog ozljeda, upala, neaktivnosti ili pretjerane aktivnosti, nepravilnog držanja, stvore priraslice u fascijama, ona je manje pokretna i mišići ne mogu pravilno međusobno klizati. Stvoreni su uvjeti za začarani krug koji vodi u kroničnu bol.
Ograničeno klizanje fascija – povećana napetost tetiva – ograničen pokret zgloba – bol – degeneracija koštanog sustava – još više ograničen pokret… i tako se stvara začarani krug. Ograničenje pokreta na jednom mjestu, za koje nismo ni svjesni, u tijelu uzrokuje bol i disfunkciju u udaljenim i naizgled nepovezanim mjestima.
Muskulatura tijela funkcionira u kinetičkim lancima. Ove lance grade mišići agonisti koji se preko mekotkivnih struktura (i fascija) nadovezuju jedan na drugoga. Antagonisti također sudjeluju u izgradnji pokreta. Kinetički lanac je upravo to – lanac strukture i gibanja.
Znanost više na tijelo ne može gledati kao na hrpu pojedinačnih dijelova koji su međusobno povezani. Moramo početi prepoznavati mišićno-koštani sustav kao ono što je: kompliciranu skupinu međusobno povezanih tkiva koji rade u skladu.
Prevent Split – obratite nam se s povjerenjem!